Povijest književnosti bilježi Katherine Mansfield (1888.-1923.), ro?enu na Novom Zelandu, kao jednog od najvažnijih novelista engleskoga jezi?nog podru?ja, pronositeljicu ?ehovljeva utjecaja u engleskome modernizmu. No Mansfieldica je daleko od puke sljedbenice: la?a se razmjerno nepovlaštene vrste i prome?e je u nešto korjenito novo i svevremensko, dandanas nenadmašeno. Onkraj šturih bio-bibliografskih podataka, život Katherine Mansfield kao da je izmaštao neki eruditski postmodernisti?ki romanopisac. Na ple?ima ikoni?ne junakinje prelama se svjetska povijest (I. svjetski rat), a galerija njezinih prijatelja, ljubavnika-ljubavnica i znanaca doslovno ispisuje povijest ideja i književnosti modernizma: tu su Bertrand Russell, D. H. i Frieda Lawrence, Aldous Huxley, Lytton Strachey, T. S. Eliot, Virginia Woolf, Dora Carrington... U razdoblju koje je klju?no za afirmaciju žene u 20. stolje?u, hrabrost Mansfieldi?ine umjetni?ke osobnosti, neupitno prekora?ivanje gra?anskih konvencija i imperativ (bi)seksualne slobode kao da govore u pero feministi?koj kritici. Ponajbolje pripovijesti Katherine Mansfield odlikuje nevjerojatna tjelesnost detalja u simboli?kom baratanju predmetima i doga?ajima. Ona majstorski na papir izvla?i atmosferu, u pregršti banalnih pojedinosti nazna?uje cijeli na?in života i pojedinca i društva. Njezine su novele »?udne«, re?i ?e ?italac. Svaka na svoj na?in uspijeva izigrati o?ekivanja koja nam kodovi vrste name?u... Prevela Vlatka Valenti?.